Blog

Vodik za energetsku tranziciju

Kada je ratifikacijom Pariškog sporazuma 28 članica europske unije preuzelo obavezu dekarbonacije energetskog sektora bilo je jasno da je pred nama radikalna transformacija načina kako proizvodimo, distribuiramo, pohranjujemo i konzumiramo energiju.

Klimatske promjene (IPCC) 2 naglašavaju hitnost značajnog smanjenja CO2 emisije za 45% do 2030. (u usporedbi s razinama iz 2010.), “neto zero” razinu do 2050.

Za postizanje energetske tranzicije u EU biti će potrebne velike količine vodika. Bez uključivanja vodika u energetski mix EU neće biti u stanju ostvariti svoje ambicije zacrtane u dokumentu „The European Green Deal“.

Vodik nudi svestran, čist i fleksibilan vektor energije za ovaj prijelaz a očekuje se da će značajnu ulogu energenta budućnosti odigrati u 4 važna segmenta: proizvodnji električne energije, transportu, zgradama i industriji.

Vodik se može proizvoditi koristeći fosilna goriva postupkom rafiniranja ali, premda postoje tehnike hvatanja nastale CO2 emisije, naglasak će u budućnosti biti na proizvodnji zelenog vodika postupkom elektrolize.

U proizvodnji i primjeni zelenog vodika Hrvatska ima jedinstvenu priliku kreirati sasvim novu granu ekonomije, stvoriti nova radna mjesta, revitalizirati zapuštene regije te reanimirati neke propale grane industrije i potaknuti malo i srednje poduzetništvo.

Prema hrvatskom nacionalnom energetskom i klimatskom planu 2021-2030 (NECP) u Hrvatskoj bi 2030. godine trebalo proizvoditi 4.5 TWh/a električne energije iz obnovljivih izvora za potrebe proizvodnje zelenog vodika (1 TWh/a iz solarne energije, 3.5 TWh/a iz energije vjetra). Međutim, Fuel Cells and Hydrogen Joint Undertaking (FCH JU) tijelo pri Europskoj komisiji čiji je MediaHUB aktivni član, smatra da će proizvodnja lokalnog vodika uvelike ovisiti o lokalnoj potražnji. Lokalnu potražnju može se kreirati EU projektima.

Nova EU financijska omotnica osigurala je značajne iznose za RH ali uspješno povlačenje zahtjeva kvalitetne i dobro osmišljene projekte koji su u skladu sa širom vizijom razvoja.

Upravo u takvim projektima MediaHUB i njegovi stručni/kreativni timovi garantiraju uspjeh.

Razgovarajte s nama.

info@mediahub.hr

AI za stratege i izvršni menadžment

Umjetna inteligencija (AI) je motor koji pokreće IV industrijsku revoluciju a njezin se utjecaj već može primijetiti u svakodnevnom životu pojedinca, poslovanju tvrtke ili institucije kao i u političkim procesima.

Prije nego kasnije, AI će se utjeloviti u robotima, autonomno upravljati automobilima i brinuti o djeci i starijima. Već danas umjetna inteligencija efikasno analizira vašu rengensku sliku, sugerira da li ste kvalificirani za kredit u banci ili koliko je vaš životopis kvalitetniji od drugih za posao na koji ste se javili.

Iako AI obećava riješiti neka od najvažnijih pitanja modernog društva, ona također otvara mnoge nedoumice; poput automatski generiranih algoritama, neetičke upotrebe podataka ili ukidanja radnih mjesta.

AI postaje imperativ za poslovne modele u svim industrijama a korporativni čelnici morat će utvrditi specifične koristi koje ova složena tehnologija može donijeti njihovom poslovanju, kao i brigu o njenom odgovornom dizajnu, razvoju i primjeni.

Postizanje prave ravnoteže u razvoju i primjeni umjetne inteligencije doprinijet će održivosti poduzeća u budućnosti. Njen izostanak može biti poguban.

Taj proces neki nazivaju „digitalna transformacija“ a mnogi ga, u nedostatku dubljeg razumijevanja i straha od tehnologije, delegiraju tehničkim direktorima i inženjerima. Međutim, takav pristup često se pokazuje pogrešan jer se radi o poslovnoj/društvenoj a ne nužno samo tehničkoj transformaciji. Zato je danas neophodno da članovi nadzornih odbora i uprava, ravnatelji državnih institucija i političari posjeduju dovoljnu razinu razumijevanja osnovnih principa ove nove tehnologije. Zbog toga smo mi u MediaHUB-u oformili grupu eksperata s velikim internacionalnim iskustvom u općem i tehnološkom menadžmentu za pomoć u edukaciji i formiranju odluka strateškog i izvršnog menadžmenta. (https://mediahub.hr )

Što je umjetna inteligencija?
Pojednostavljeno rečeno umjetna inteligencija je računarski sustav koji uz pomoć algoritma i velike količine podataka pronalazi sličnosti u povezanosti ulaznih i izlaznih podataka. Klasifikacijom rezultata odlučuje o najboljem smjeru djelovanja što ponovo generira novi set podataka za usporedbu i korekciju znanja. Tako uči i vremenom grešku u odlučivanju smanjuje ispod uobičajene ljudske razine.

Prve verzije AI-a, poput npr. ranih eksperimentalnih sustava koji su izgovorene riječi pretvarali u tekst, ovisile su o umijeću programera i njegovim detaljnim uputama za svaku situaciju (računarski program ili software code). To je predstavljalo veliko ograničenje a proboj se dogodio posljednjih godina, kada su informatičari usvojili praktičan način izgradnje sustava koji mogu učiti.

Jedan od načina da stroj nauči kako riješiti složeni i loše definirani problem jest hraniti ga velikim količinama primjera, a zatim prepustiti algoritmu da generalizira iz takvih primjera.

Uz ovaj i druge pristupe strojnom učenju, sustavi donose odluke, saznaju jesu li njihove odluke ispravne ili ne, pohranjuju rezultat i koriste te podatke za poboljšanje budućih odluka.

Korištenjem ovih tehnika učenja, u kombinaciji s ostalim tehničkim dostignućima poput:

  • brzim procesorima i mrežama koje su sposobne obraditi ogromne količine podataka
  • Cloud koji smanjuje troškove obrade podataka velikog volumena
  • i nove metode za brzo dizajniranje sustava i njihovo puštanje u rad,

AI sustavi mogu donositi neke složene i pouzdane odluke mnogo brže nego ljudi.

S dovoljno podataka, računalne snage i ljudskih povratnih informacija u fazi učenja, sustav umjetne inteligencije može bolje reagirati na situaciju u prometu, točno odabrati lice osobe u gomili u realnom vremenu ili prepoznati melanom samo analizirajući fotografiju madeža.

Iako se tehnologija strojnog učenja nalazi u samom centru digitalnog ekosistema, AI radi zajedno s drugim tehnikama poput proširene (AR) i virtualne stvarnosti (VR), obrade slika i strojnog vida, optimizacije i obrade prirodnog jezika, sigurnosne alate i sl. Također, u ekosistem uključuju se i druge prateće tehnologije: robotika, mobiteli, IoT i dr.

Već danas AI omogućuje vrlo visoki stupanj automatizacije: npr. pronalazak najbržeg puta do odredišta; predlaganje knjiga, filmova, glazbe ili odjevnih predmeta prema osobnim preferencijama kupca; identifikacija novih kemijskih spojeva i medicinskih tretmana; predviđanje kvarova na opremi i koordiniranje održavanja u velikim regijama.

Sutra, kako tehnologija i strojno učenje budu napredovali eksponencijalnom brzinom, AI će omogućavati još mnogo više.

Premda nas dijeli mnogo godina od postizanja opće umjetne inteligencije, robota koji misle, reagiraju i ponašaju se poput ljudi, AI sustavi i roboti specijalizirani za određene svrhe i procese već mijenjaju svijet.

AI se ističe kao transformirajuća tehnologija opće namjene. Poput parnih strojeva i električne energije u prošlosti AI mijenja način na koji čovječanstvo radi i živi.